Magic Holidays
1989

     

 

 
             
                         
     
                         
                         
                         
                         
 

 

 
 
 Grčka
   Nea Peramos
   Nea Iraklica
   Kavala
   Thassos

   Kassandra

   Skion Palace

   Sithonia

   Gerakini

   Trikorfo Beach

   Pilion

   Agios Ioannis
   Kala Nera
 

 Srbija

  Đerdapska klisura

 Bugarska

  Albena

 Crna gora

  Ada Bojana

 Hrvatska

 Dubrovnik
 
 
  
 

 Italia

   Livigno
   Pinzolo
   Madonna di C.
 

 Bugarska

   Borovec
   Bansko
 
 Srbija
   Stara Planina
 
 

СЕНКЕ, БОЈЕ и МИРИСИ ЛЕТА

 

СРБИЈА 2019

     
   

Ђердапска клисура

         

Доњи Милановац

     
                       
   

Dunav ili kako su ga drevni Tračani zvali - Istros, Skiti - Mataos, Rimljani – Danister i Danibius, Grci - Dunavius, Nemci i Austrijanci i sada ga zovu - Donau, Francuzi – Le Danibe, Mađari - Duna, Italijani - Danibo, Turci - Tuna, Rumuni - Dunarea, Česi, Slovaci i Rusi - Dunaj, a Srbi i Bugari – Dunav, je reka sa najviše imena.
O njemu su pisali Aristotel, Herodot, Strabon, Ovidije, Plinije Stariji, Tibul, Ciceron, Vergilije. Napoleon je rekao "Dunav je car među rekama".
Večan je kao Tibar, plodonosan kao Nil, veličanstven kao Misisipi, ljubljen kao Volga, živahan kao Rajna. Dunav je jedinstvena reka na evropskom kontinentu.
Vekovima je istorija podunavskih naroda pisana i na obalama Dunava, a tako je sve do današnjih dana – Dunav je tu, a nekih od tih naroda više nema.
Dunav teče kroz Nemačku, Austriju, Slovačku, Mađarsku, Hrvatsku, Srbiju, Rumuniju, Bugarsku i Ukrajinu. Po veličini je 27. reka na svetu, po slivu 32. dok je u Evropi na drugom mestu, odmah iza Volge.
Dunav po značaju u svetskom unutrašnjem vodnom saobraćaju zauzima 6. mesto posle: Misisipija, Rajne, Ohaja, Volge i Jangcekjanga. Međutim, po značaju u Evropi je na 3. mestu iza Rajne i Volge.
Nastaje od reka Brege i Brigaha. koje izviru u Švarcvaldu i spajaju se kod mesta Donaušingena, odakle teku pod imenom - Dunav. Tako je ustvari Dunav reka bez "izvora". Takozvani izvor Dunava obzidan je mramorom sa natpisom "Caput Danubii", u parku Donaušingena, zapravo je prvi i neznatan pritok Dunava. Na ušću u Crno More Dunav stvara deltu (5.500 km2 ) sa tri veća rukavca.
Prema fizičko-geografskim uslovima reka se deli na: Gornji (Alpski), Srednji (Panonski) i Donji (pontski) Dunav, zbog toga sto veliki planinski lanci Alpa i Karpata dele sliv Dunava na tri dela, koji se međusobno bitno razlikuju po svojim morfološkim i hidrološkim osobenostima.
Smatra se da je alpski-gornji Dunav postao u gornjomiocenskom periodu (pre 30 mil. godina), kada nastaje tektonsko spuštanje kopna u oblasti, doline fione, i more prodire na sever u kopno. Sredinom miocena (pre 20-25 mil. godina) velikim tektonskim pokretima unutar alpsko-karpatskog luka planina nastao je Panonski bazen, koji se kao more prostirao sve do Aralskog jezera na istok, sa ostrvima, koji su u stvari predstavljali vrhove nekadašnjih planina. Na kraju miocena (pre 15 mil. godina) prekinuta je veza Panonskog mora sa svetskim morem. Sliv gornjeg-alpskog Dunava postao je kopno. Preko nataloženih morskih sedimenata potekle su reke, formirajući prvi hidrografski sliv gornjeg Dunava, koji se tada ulivao u jezero Bečkog bazena. Dalja tektonska pomeranja-izdizanja kopna dovela su do raspada Panonskog mora, koje se podelilo na Panonsko (bačasto) i Pontsko more, koja su se spajala preko morskog tesnaca koji se nalazio na mestu današnje Đerdapske klisure. U pliocenu ( pre 1-14 mil. godina) Panonsko more se postepeno povuklo i nestalo, a Pontsko more se održalo i postepeno pretvaralo u Crno more. Preostale vode Panonskog mora zadržavale su se u manjim jezerima (nazvana paludinska, po pužu iz roda Paludina), koja su uskoro bila zasuta rečnim i eolskim nanosom (pre 300.000 godina) na kraju pliocena do polovime pleistocena. Tada se konačno formira hidrografski sistem basena Dunava, koji teče kroz Đerdapsku klisuru dalje kroz Ponsko more, odnosno jezera. Današnja savremena rečna mreža Dunava formirana je pred kraj pleistocena, odnosno pred očima ljudi iz kamenog doba. Ogranci Karpata su se dalje izdizali dok je Dunav dubio svoje korito stvarajući najveću i najlepšu klisuru u Evropi.

 


Uputstvo za upotrebu
 

 

 

 

 

 

 

 



Istorija Đerdapse klisure

 
                     
         
         
         
         
         
         
         
           
           
           
           
           
           
           
           
           
           
           
           
           
           
           
           
           
           
           
           
           
           
 
                         
   

VELIČANSTVENA ĐERDAPSKA KLISURA

 

Šta nikako ne treba propustiti ?

   
                         
      Nalazište Lepensji Vir   Miroč planina   Ploče   Veliki Štrbac      
                 
                         
      Jedriličarski Kup Đerdapa   Biciklizam   Auto Rely Đerdap   Tvrđava Golubački grad      
                 
                         
                         
   

SMEŠTAJ 2019

         

Kao kod kuće

   
                         
     

Kuća Nena i Rale

  Doručak u kućnoj bašti... prirodno      
      Donji Milanovac   ... pa obilazak Djerdapske klisure i Lepenskog Vira      
             
           
      Kuća Nena i Rale detaljno   Neobavezujući upit za rezervaciju      
             
                         
                         
   

VAŽNE INFORMACIJE

 

 

Đerdapska klisura 2019

   
                         
 

Napomene

  U sobe se ulazi prvog dana boravka od 14:00h, a napuštaju se poslednjeg dana boravka do 10:00h.      
                         
     

CENA ARANŽMANA OBUHVATA:

               
     

Smeštaj na bazi usluga za izabrani termin prema tabeli sa 5, 10, 15 ili 20 noćenja;
Servis predstavnika agencije i troškove izvođenja programa;

     
                         
     

CENA ARANŽMANA NE OBUHVATA:

             
      Zdravstveno osiguranje koje nije obavezno. Putnici koji imaju svoje polise ili kartice zdravstvenog osiguranja koje pokriva evropske zemlje nisu obavezni da plaćaju ovo osiguranje.
Promene na aranžmanu, 950 DIN po promeni, ostale individualne i nepomenute troškove.
     
                         
     

PREVOZ:

                 
      Aranžmani su na bazi sopstvenog prevoza. Proverite rutu putovanja      
                         
     

NAPOMENA:

                 
     

Sve eventualne štete načinjene tokom boravka u sobama gosti plaćaju na licu mesta prema uslovima koje odredi domaćin.

     
                         
 

Rezervacija / prijava za putovanje

 

USLOVI I NAČIN PLAĆANJA:

                 
    Plaćanje se vrši u dinarskoj protivvrednosti po prodajnom kursu poslovne banke organizatora putovanja za devize na dan uplate.
Moguće je plaćanje u jednakim mesečnim ratama do 15.12.2019. uz zaračunavanje troškova administriranja/obrade i servisiranja kredita u visini referentne kamatne stope NBS.
     
                         
      Rezervacija se vrši uplatom akontacije u iznosu od 40% od ukupne cene aranžmana, a ostatak do pune cene aranžmana 20 dana pre polaska na put.
Administrativnom zabranom sa platnog spiska.
Kreditom poslovnih banaka po uslovima koje određuje banka prema klijentu, a na osnovu predračuna koji se dobija u agenciji. Prilikom prijave uplaćuje se depozit od 10% ukupne vrednosti aranžmana koji se vraća po odobravanju kredita i uplate od banke koja je odobrila kredit.
     
                         
      Magic Holidays ne snosi odgovornost za eventualne drugačije usmene informacije o programu putovanja. Uz ovaj program važe Opšti uslovi putovanja i Program putovanja agencije Magic Holidays, pohranjeni u APR-u.      
                      Povratak na vrh strane  
                         
                         
 

   

               

 

 
                   
                   
                         
  C) 1996-2016. Copyright Magic Holidays.              

Developed by: Infotrend

 
                         
 

MAGIC HOLIDAYS
Serbia, Belgrade, Majke Jevrosime str. 28.
tel/fax: (+381/11) 3237/563, 3342/220, GSM: +381-63/255-609
E-Mail: magicbeg@eunet.rs
Skype: Magic_Holidays_Belgrade
Viber: +38163255609

Broj licence: OTP 71/2016